Autor Steven Reinberg

HealthDay Reporter

SRIJEDA, 16. siječnja 2019. (HealthDay News) - Ostati aktivan u starijoj dobi može pomoći u očuvanju pamćenja i vještina razmišljanja, ukazuje nova studija.

Zapravo, stariji ljudi koji su bili tjelesno aktivni držali su svoje misli oštrim, čak i ako je njihov mozak pokazivao znakove lezija ili drugih markera povezanih s Alzheimerovom bolešću ili drugim demencijama, otkrili su istraživači.

"Fizička aktivnost može pružiti kognitivnu rezervu" koja pomaže očuvanju mozga čak i pred licem demencije, rekao je glavni istraživač dr. Aron Buchman. Profesor je neurologije u Medicinskom centru Sveučilišta Rush u Chicagu.

Čini se da životni stil igra glavnu ulogu u održavanju uma oštrim dok starimo, rekao je. Druge studije su pokazale da zadržavanje socijalno i mentalno aktivnih osoba također poboljšava mentalne sposobnosti.

"Zajedno, ovo sugerira da aktivniji životni stil, uključujući fizičke, kognitivne i društvene aktivnosti, može pomoći u održavanju spoznaje kod starijih osoba", rekao je Buchman.

Buchman je rekao da ne zna kako ti čimbenici štite mozak, kakva je vježba najbolja ili koliko štiti. U studiji je uočena samo povezanost i potrebno je više istraživanja.

"Čak i ako nemamo lijekove za Alzheimerovu bolest, ima koristi od aktivnijeg načina života koji može zaštititi mozak", rekao je Buchman.

Keith Fargo, direktor znanstvenih programa i suradnje s Alzheimerovom udrugom, složio se.

"U nekom smislu, nije nas briga zašto to radi", rekao je. "To je dovoljno dobro."

Za studiju, Buchmanov tim je pogledao 454 starije osobe. Bilo je 191 koji su imali demenciju, a ostali nisu.

Sudionici su svake godine imali 20 godina fizičke sposobnosti i testove pamćenja i vještina razmišljanja. Svi su pristali dati svoj mozak za istraživanje nakon smrti.

Kada su sudionici umrli, istraživači su promatrali svoje mozgove zbog znakova demencije i Alzheimerove bolesti. Prosječna starost smrti bila je 91.

Otprilike dvije godine prije smrti, od svakog je sudionika zatraženo da nosi uređaj nazvan akcelerometar, koji je mjerio njihovu tjelesnu aktivnost tijekom cijelog dana. Njihove aktivnosti uključivale su čišćenje kuće i vježbe.

Istraživači su otkrili da su sudionici koji su bili najaktivniji imali bolje sposobnosti razmišljanja i pamćenja od onih koji su vodili više sjedećeg života.

Nastavak

Ljudi koji su imali bolje motoričke sposobnosti - one koji pomažu u kretanju i koordinaciji - također su imali bolje sposobnosti razmišljanja i pamćenja, pokazalo je istraživanje.

Veza između veće aktivnosti i boljeg razmišljanja ostala je dosljedna bez obzira je li sudionik imao demenciju ili nije.

Čak je i malo povećanje aktivnosti pomoglo, smanjivši rizik za demenciju za 31 posto. Povećanje motoričkih sposobnosti povezano je s 55 posto nižim rizikom, otkrili su Buchmanove skupine.

Buchman je rekao da fizička aktivnost i motoričke sposobnosti čine 8 posto razlike u rezultatima sudionika na testovima razmišljanja i pamćenja.

Čak i ljudi koji su vrlo stari i koji su živjeli sjedeći način života mogu vidjeti korist od vježbanja, rekao je Fargo, koji nije bio uključen u studiju.

Dodao je da se na temelju drugih studija čini da je aerobna vježba najučinkovitija. Aerobna tjelovježba povećava disanje i puls osobe. Uključuje aktivnosti kao što su hodanje, plivanje i biciklizam.

"Vrijeme je da počnemo ozbiljno razmišljati o zdravlju vašeg mozga kako bismo postigli najbolji ishod, ako ne cijeli vaš život, barem u ranim srednjim godinama", rekao je Fargo.

"Kažem ljudima, nikad nije kasno za početak i nikada nije prerano za početak", dodao je.

Izvješće je objavljeno on-line 16. siječnja u časopisu Neurologija.