Robert Preidt

HealthDay Reporter

PETAK, 18. siječnja 2019. (HealthDay News) - Nesretnost je povezana s većim rizikom i od Alzheimerove bolesti i njezinih simptoma sakaćenja, pokazuje nova studija.

"Smanjenjem fiziološke rezerve pojedinca, slabost može potaknuti klinički izraz demencije kada može ostati asimptomatska kod nekoga tko nije krhak", izjavio je voditelj istraživanja dr. Kenneth Rockwood, profesor na Sveučilištu Dalhousie u Halifaxu, Kanada.

"To ukazuje da bi" krhki mozak "mogao biti podložniji neurološkim problemima kao što je demencija jer je manje sposoban nositi se s patološkim teretom", dodao je.

Istraživanje je obuhvatilo 456 odraslih osoba u Illinoisu, starih 59 godina i starijih, koji nisu imali Alzheimerovu bolest kad su se prvi put uključili u projekt Rush Memory i Aging. Godišnje su provjeravali svoje mentalno i fizičko zdravlje, a mozak je pregledan nakon smrti.

Prema njihovoj posljednjoj procjeni, 53 posto sudionika dijagnosticirano je moguće ili vjerojatno Alzheimerovu bolest.

Za fizičke procjene, istraživači su stvorili indeks slabosti koristeći 41 komponentu, uključujući umor, probleme sa zglobovima i srcem, osteoporozu, mobilnost i sposobnosti pripreme obroka.

Sveukupno, 8 posto sudionika imalo je značajne promjene u mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću bez dijagnoze demencije, a 11 posto je imalo Alzheimerovu bolest, ali malo dokaza o promjeni mozga povezanih s bolesti.

Oni s višim razinama slabosti vjerojatnije su imali i promjene u mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću i simptome demencije, dok su druge sa značajnim promjenama u mozgu, ali nisu bile krhke, imale manje simptoma bolesti.

Nakon što su se prilagodili dobi, spolu i obrazovanju, istraživači su zaključili da slabost i promjene u mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću neovisno doprinose demenciji, iako nisu mogle dokazati da je slabost uzrokovala Alzheimerovu bolest i njezine simptome.

Istraživači su također rekli da postoji značajna povezanost između slabosti i promjena vezanih uz Alzheimerovu bolest nakon što su isključili aktivnosti svakodnevnog života iz indeksa krhkosti i prilagodili drugim faktorima rizika kao što su moždani udar, zatajenje srca, visoki krvni tlak i dijabetes.

Studija je objavljena 17. siječnja Neurologija Lanceta časopis.

"Ovo je ogroman korak u pravom smjeru za istraživanje Alzheimerove bolesti", izjavio je Rockwood u dnevniku vijesti. "Naši rezultati ukazuju na to da je izražavanje simptoma demencije posljedica nekoliko uzroka, a promjene u mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću vjerojatno će biti samo jedan od čimbenika u čitavoj kaskadi događaja koji dovode do kliničkih simptoma."

Razumijevanje slabosti može pomoći u predviđanju i sprječavanju demencije, napisao je dr. Francesco Panza sa Sveučilišta Bari Aldo Moro u Italiji.