Prijevremene vijesti

Salynn Boyles

6. kolovoza 2001. - Justin Washington mogao se doslovno uklopiti u dlanove majčinih šakama, kada je rođen prije šest godina u bolnici u Nashvilleu. Dorenda Washington je prošla mjesec dana od pola puta u svojoj trudnoći kada je saznala da se ništa više ne može učiniti da spriječi njezino dolazak.

Rođen 24 tjedna, težak samo 1 kilogram, 8 unci, Justin je ostao u neonatalnoj intenzivnoj njezi više od četiri mjeseca i imao je bezbroj operacija prije nego što je konačno otišao kući s roditeljima. Danas je zdrav, sretan dječak koji voli plivati ​​i voziti bicikl i tko želi biti predsjednik jednog dana, kaže njegova mama. The March of Dimes izabrao je Justina kao svog nacionalnog veleposlanika 2001. da istakne pitanje preuranjenog rođenja, a Washingtoni sada putuju po cijeloj zemlji kako bi skrenuli pozornost na to pitanje.

"Nevjerojatno smo sretni", kaže Dorenda Washington. "Kada vam daju vijest da će se vaše dijete roditi na pola vaše trudnoće, a vi ne znate hoće li preživjeti, možete samo moliti i oslanjati se na ljude koji su obučeni da se bave Postaju obitelj.

Dramatično povećanje prijevremenih poroda

U SAD-u su u porastu preuranjena rođenja. Od ranih 1980-ih, stopa ranih poroda porasla je za 23%, a danas se oko 11% svih porođaja - ili 450.000 svake godine - pojavljuje rano. Trajna trudnoća je 40 tjedana, a bebe se smatraju preuranjenima ako su rođene prije 37 tjedana.

Zbog uglavnom nepoznatih razloga, žene u crnom imaju dvostruko veću stopu prijevremenih poroda od bijelih žena, što ostaje slučaj u cijelom ekonomskom spektru.

"To je jedna od najvećih frustracija za one od nas na području majčinskog i dječjeg zdravlja", kaže Donald R. Mattison, medicinski direktor za ožujak Dimesa. "Dijete smrt su padaju, i znamo mnogo više nego ikad o poboljšanju zdravlja majke i dojenčadi, ali prematurnost se pogoršava."

Zvuči paradoksalno da preuranjene porođaja rastu u vrijeme kada kliničari znaju više nego ikad o zdravim trudnicama i njihovim bebama. No stručnjaci kažu da napredak u medicini zapravo objašnjava većinu porasta ranih rađanja. Glavni krivac, kažu oni, je povećanje višestrukih poroda u posljednjih 20 godina zbog sve veće upotrebe tehnika potpomognute reprodukcije kao što je in vitro oplodnja.

Nastavak

Stopa rođenja dvoje djece porasla je za 52%, a porođaj višeg reda (trojke ili više) porastao je za nevjerojatnih 404% između 1980. i 1997., prema podacima Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku. U SAD-u je svake godine prije uvođenja potpomognute reprodukcije bilo samo oko 1.000 poroda visokog reda. Danas ih ima između 6.000 i 7.000.

"Asistirana reprodukcija, kako se prakticira, nosi visoki rizik od višestrukih poroda. Uz višestruka poroda možete biti apsolutno sigurni da imate više prijevremenih poroda", kaže dr. David A. Savitz, epidemiolog. "Istraživanja su pokazala da se barem jedna trećina ukupnog povećanja broja prijevremenih poroda može pripisati višestrukim trudnoćama."

Zahvaljujući napretku u dijagnostičkom testiranju, opstetričari također bolje prate fetalne i majčinske nevolje nego što su bili u prošlosti. Kao rezultat toga, poticanje rada između 35. i 37. tjedna trudnoće je mnogo češće nego što je nekad bilo. Praksa je donekle kontroverzna, a neki tvrde da se to radi prečesto.

"Spremnost kliničara da dostavi rano vjerojatno je veća nego što je ikada bila", kaže Savitz. "Mislim da ne vide nikakav problem u isporuci bebe u 35. ili 36. tjednu. Ali kada pogledate velike populacijske studije, te bebe imaju malo povećan rizik od smrti i nekih razvojnih problema."

Charles J. Lockwood, dr. Med., Koji vodi Odbor Američkog koledža opstetričara i ginekologa o opstetričkoj praksi, ima drugačiji pogled. Indukcija prije 37 tjedana praktički se nikada ne radi bez dobrog razloga, kaže on.

"Rane su indukcije svakako porasle, ali razlozi iza njih više nego opravdavaju razloge za to", kaže Lockwood. "Fetusi u nevolji imaju veću vjerojatnost da će umrijeti i imati dugoročne probleme, tako da postoje vrlo dobri razlozi za njihovu isporuku između 35 i 37 tjedana."

Rana isporuka: "Problem koji smo trebali riješiti"

Dok je porast preuranjenih poroda možda objašnjiv, liječnici su imali manje uspjeha u sprječavanju prirodnih ranih rađanja. Općenito se vjeruje da stres i infekcije igraju važnu ulogu - što čini otprilike 70% prijevremenih porođaja, kaže Lockwood, ali ob-giniji još nisu shvatili kako tretirati ove aktivatore. Suđenja koja su koristila antibiotike za liječenje infekcija u trudnica do sada su bila razočaravajuća.

Nastavak

"Sa svim našim novim igračkama i opremom, i sa svim našim novim skokovima u istraživanju gena, još uvijek ne znamo kako spriječiti žene da se isporuče rano", kaže dr. Claudia Holzman s državnog sveučilišta u Michiganu. "Velika priča nije da se prijevremeno rođenje povećava, već da nismo riješili probleme koji ih uzrokuju."

"Činjenica je da je to problem koji smo trebali riješiti, ali još uvijek se borimo s njim", odjekuje se u Mattisonu ožujka Dimesa.

Kolege Holzmana i MSU-a procjenjuju izvore stresa i odgovore na njega u skupini od 1.500 žena koje su praćene iz srednje trudnoće. Istraživači proučavaju odgovore vezane uz stres kao što su krvni tlak, broj otkucaja srca i razine hormona.

Hormoni koji se oslobađaju kao odgovor na stres mogu dovesti do sužavanja krvnih žila, uzrokujući oštećenje posteljice i izazivajući prijevremeno porođaj. Odgovori na stres mogu također oštetiti imunološki sustav, potičući infekcije uterine povezane s prijevremenim porođajem. Vjeruje se da stres potiče proizvodnju hormona - nazvanog hormona koji oslobađa kortikotropin - za koji se smatra da ima ulogu u pokretanju rada.

"Neke studije ukazuju da, ako je žena zlostavljana ili zanemarena rano u životu, ona može biti preosjetljiva na stres", kaže Holzman. "Ona može ugasiti više hormona stresa, što može utjecati na trudnoću."

Savitz, koji je predsjednik odjela za epidemiologiju na Sveučilištu Sjeverne Karoline, Chapel Hill, glavni je istraživač u tijeku studije trudnoće, infekcije i prehrane, jedne od najvećih i najopsežnijih dosadašnjih istraživanja koja istražuju potencijalne uzroke preuranjenih bolesti. isporuka.Istraživači trenutno razmatraju podatke prikupljene od 3.000 žena i nadaju se da će u studiju upisati još 2.000 ispitanih socijalnih, ekonomskih, nutricionističkih i bioloških čimbenika koji mogu biti povezani s preuranjenim porodima.

Do sada, kaže Savitz, istraživači nisu pronašli prethodno neidentificirane čimbenike odgovorne za prijevremenu isporuku. Zapravo, analiza preliminarnih podataka sugerira da nekoliko ponašanja za koja se smatra da su povezana s prijevremenim porođajem - poput pušenja cigareta i korištenja kokaina - ne moraju biti.

"Očito je da obje ove stvari igraju veliku ulogu u fetalnom razvoju, ali naši rezultati ukazuju da oni ne utječu na isporuku", kaže Savitz. "Postoji mnogo hipoteza i vrlo malo jasnih podataka o tome koji su relevantni čimbenici rizika za prijevremeno rođenje. Voljela bih da vam mogu reći da imamo neke nove upečatljive dokaze o tome što uzrokuje ovo, ali do sada nalazimo više stvari koje nisu povezane.”