Sadržaj:
Amy Norton
HealthDay Reporter
UTORAK, 8. siječnja 2019. (HealthDay News) - Uključite televiziju na udarnom terminu i vjerojatno ćete vidjeti parče pilula za artritis ili impotenciju, a možda i centar za rak. Oglašivači su potrošili gotovo 10 milijardi dolara na marketing lijekova na recept i medicinske usluge američkoj javnosti u 2016. godini, što je pet puta više od onoga što su dobili 20 godina ranije.
Stručnjaci kažu kako rezultati pokreću pitanja o utjecaju oglašavanja na način na koji Amerikanci vide svoje zdravlje i donose odluke o zdravstvenoj skrbi.
Studija je analizirala trendove u "medicinskom marketingu" između 1997. i 2016. godine, gledajući TV i digitalno oglašavanje, društvene medije i drugo.
Medicinski marketing uključuje oglase usmjerene prema potrošačima: Mnogi su za lijekove na recept, ali drugi tout tretmani, testovi i razne usluge koje nude bolnice, klinike i drugi zdravstveni djelatnici. Također uključuje marketing liječnicima od strane farmaceutskih tvrtki i proizvođača laboratorijskih testova.
U 2016. godini, pokazalo je istraživanje, oglašivači su potrošili gotovo 30 milijardi dolara na marketing profesionalcima i javnosti. To se povećalo za dvije trećine od 1997. godine, kada je iznosio 17,7 milijardi dolara.
I dok tvrtke još uvijek posvećuju više novca davateljima usluga udomljavanja, potrošnja na potrošačke oglase rasla je po mnogo većoj stopi - s 2,1 milijarde dolara u 1997. na 9,6 milijardi dolara u 2016. Nalazi su objavljeni 8. siječnja Časopis Američkog liječničkog zbora.
"To je impresivan iznos novca - i to zato što tvrtke znaju da radi", kaže koautor studije dr. Steven Woloshin, profesor na Institutu za zdravstvenu politiku i kliničku praksu Dartmouth.
Problem je, rekao je Woloshin, da po prirodi, oglasi govore potrošačima da je proizvod "dobar". Oglasi za lijekove na recept navode na primjer nuspojave - na primjer u brzom prijenosu glasa u TV reklami - ali ne kvantificiraju koristi u odnosu na rizike.
"Ljudi ne shvaćaju da iako je droga odobrena od SAD Uprave za hranu i lijekove, ona može biti samo djelomično učinkovita", rekao je Woloshin.
Oglasi ne spominju alternative za liječenje određenog stanja - koje može biti jeftinije ili bez droge - istaknuo je.
"To ne znači da je marketing uvijek loš", istaknuo je Woloshin.
Nastavak
Može pomoći da se podigne "stigma" koja se veže za stanja poput HIV-a ili depresije, rekao je, ili pomoći ljudima da dobiju odgovarajuće testove ili tretmane.
Postoji i druga strana: prevelika dijagnoza i prekomjerno liječenje.
Woloshin je spomenuo studiju u kojoj su istraživači imali aktere u liječnicima primarne zdravstvene zaštite koji prikazuju simptome velike depresije ili poremećaja prilagodbe. Neki su posebno tražili antidepresiv, pozivajući se na nešto što su vidjeli na televiziji.
Rezultat: Ljudi koji su tražili lijekove imali su veću vjerojatnost da ga dobiju, čak i kada nisu prijavili simptome depresije.
"Marketing može imati koristi, ali i štetiti", rekao je Woloshin. "Zato nam je potrebna jaka regulacija."
Međutim, studija je pokazala malo dokaza da je regulacija držala korak s eksplozijom u marketingu. Prema Woloshinu, FDA je poduzela neke mjere posljednjih godina - kako bi ograničila marketing neodobrenih genetskih testova koji obećavaju otkrivanje vaših rizika od razvoja raznih bolesti.
Ali javnost bi mogla biti iznenađena time koliko je malo regulatornog nadzora, rekao je Meredith Rosenthal, profesorica ekonomije zdravstva na Harvardskoj školi javnog zdravlja.
"Nemojte pretpostavljati da je oglas pregledao i blagoslovio FDA", rekao je Rosenthal, koautor uvodnika objavljenog u studiji.
FDA može djelovati kada sadržaj oglasa krši zakon, istaknula je. Ali ne stavlja pečat odobrenja na svaki oglas.
U teoriji, kazao je Rosenthal, liječnici su "bedem" koji upravlja pacijentima od neprimjerenog liječenja, čak i ako ih oni zahtijevaju. No, istaknula je, liječnici su također ciljani od strane marketinških stručnjaka ili mogu sami oglašavati usluge.
Osim toga, rekao je Woloshin, čak i kad liječnici pokušaju uvjeriti pacijente da su promjene u načinu života, primjerice, bolja opcija, mogu završiti u borbi za izgubljenu bitku.
Za sada, on i Rosenthal predložili su javnosti da medicinske oglase smatra zdravom dozom skepticizma.
To uključuje i kampanje za podizanje svijesti o bolestima, koje često financiraju farmaceutske tvrtke, rekao je Woloshin.
Ponovno, rekao je Woloshin, takva vrsta marketinga može imati koristi, ali i štetiti kada kampanje pokušavaju proširiti definiciju bolesti i "medicirati" normalno iskustvo. Kao primjer naveo je "niski testosteron".
"Neki ljudi kažu da bismo trebali zabraniti medicinski marketing", rekao je Woloshin. "Ali to se neće dogoditi zbog Prvog amandmana. Ono što nam treba je jača regulacija."