Ako imate simptome šindre, odmah se liječite i možete izbjeći trajne bolove u živcima.

Šindre, virusna infekcija živčanih korijena, svake godine pogađa 1 milijun ljudi u SAD-u. Većina ljudi se oporavi od napadaja, ali čak 50% onih starijih od 60 godina koji nisu liječeni, bol ne nestaje. Može trajati mjesecima, godinama ili čak ostatak života.

Ti ljudi imaju ono što se naziva postherpetičnom neuralgijom (PHN), što je posljedica oštećenja živaca kože od šindre. U nekim slučajevima bol je blaga. U drugima, čak i najmanji dodir - od odjeće ili čak povjetarca - može biti mučan.

"PHN uzrokuje velike patnje i visoke socijalne troškove", kaže dr. Robert H. Dworkin, profesor na odjelu za anesteziologiju na Medicinskom centru Sveučilišta u Rochesteru u New Yorku. "To može ozbiljno poremetiti živote ljudi".

No, dobra vijest je da postoje lijekovi koji mogu pomoći u liječenju, pa čak i spriječiti PHN, a liječnici uče više o tome tko je u najvećem riziku od razvitka ovog oslabljujućeg stanja.

Što je šindra i postherpetična neuralgija?

Šindre uzrokuje virus varičela-zoster, virus koji također uzrokuje vodene kozice. Kod osobe koja je bila izložena varičevima - ili njezinom cjepivu - virus nikada ne prestaje. Može ležati uspavano u tjelesnim živcima.

U većini slučajeva tako ostaje. Ali u nekim - posebno osobama s imunološkim sustavima oslabljenim bolestima ili liječenjem - virus se može ponovno pojaviti. To se vjerojatno događa godinama ili desetljećima nakon što je osoba imala vodene kozice.

Kada se vrati, virus može izazvati šindre, osip koji se često pojavljuje kao traka na jednoj strani tijela. Simptomi rane šindre mogu uključivati:

• Glavobolja
• Osjetljivost na svjetlo
• Simptomi nalik gripi

Svrbež, trnci, ili ekstremna bol u kojoj se razvija osip može doći sljedeći, a bol može biti umjerena do teška.

Jeste li zarazni? Iako ljudi koji nisu imali vodene kozice limenka uhvatite to stanje od sebe, šindra sama po sebi nije zarazna.

Zbog razloga koje stručnjaci zapravo ne razumiju, bol za šindre ostaje za neke. Ako bol traje najmanje 3 mjeseca nakon što je osip šindre izliječen, osobi se dijagnosticira PHN. Kod nekih ljudi, bol će se povući. U drugima to neće.

"Nemamo pojma zašto bol u nekim ljudima nestaje, a ne u drugima", kaže Dworkin. Ali što duže imate PHN - pogotovo nakon godinu dana - to je manje vjerojatno da će se to riješiti, kaže on.

Nastavak

Čimbenici rizika za bolove u živcima nakon šindri

Znanstvenici već dugo znaju da su starije osobe češće dobivale PHN, bolove u živcima nakon šindre, ali nedavne studije otkrile su i druge čimbenike koji povećavaju rizik.

U jednoj studiji objavljenoj u časopisu Neurologija, istraživači - uključujući Dworkina - pogledali su podatke od 965 osoba sa šindrom. Istraživači su identificirali pet čimbenika rizika za razvoj PHN-a kod osoba kojima je nedavno dijagnosticirana šindra:

• starije
• Žena
• Prisutnost simptoma prije pojave osipa, poput ukočenosti, peckanja, svrbeža ili boli
• Jaka bol tijekom početnih faza bolesti
• Jako osip

Važno je napomenuti da su istraživači otkrili više čimbenika rizika koje imate, veći je rizik razvoja PHN.

Na primjer, 17% žena sa šindrom i 26% onih koji su imale jake bolove nastavile su dobivati ​​PHN. Međutim, 50% žena koje su bile starije od 60 godina imale su simptome prije osipa, teškog osipa i akutne boli koje su dobivale PHN.

Emocionalni danak boli živaca nakon šindri

Istraživači ne gledaju samo na biološke i neurološke čimbenike rizika za PHN. Dworkin je također bio koautor studije koja se bavila i psihološkim čimbenicima rizika. Rezultati su objavljeni u Journal of Pain u 2005.

"Sigurno izgleda da psihološki stres može biti moćan čimbenik rizika za PHN", kaže Dworkin.

Studija je pokazala da su osobe s šindrama koje su se razvile u PHN-u vjerojatnije imale simptome poremećaja osobnosti, hipohondriju, intenzivnu zabrinutost zbog svoje bolesti i druge tjelesne tegobe.

Dworkin kaže da su prethodne studije već pokazale povezanost između razvoja stresa i šindre.

"Jedno istraživanje je čak otkrilo da je rizik od razvoja PHN-a veći kod ljudi koji su živjeli sami kada su razvili šindre nego ljudi koji žive s drugima", kaže Dworkin, možda ukazujući na to da socijalna izolacija povećava rizik od PHN-a.

Sprečavanje bolova u živcima nakon šindri

Ali ako ste zabrinuti za PHN, nemojte očajavati. Postoje lijekovi koji mogu smanjiti rizik od dobivanja stanja. Koriste se tri antivirusna lijeka: famciclovir (Famvir), valaciklovir (Valtrex) i aciklovir (Zovirax). Ove lijekove treba započeti u roku od dva do tri dana od početka šindre.

Nastavak

"Ako pogledate klinička ispitivanja s bilo kojim od ovih lijekova kod ljudi starijih od 50 godina", kaže Dworkin, "smanjili su bol u šest mjeseci na pola. To je vrlo značajno poboljšanje". Također su vrlo sigurni i imaju nekoliko nuspojava, kaže.

Ali kome treba droga? Dworkin kaže da još nema jasnog konsenzusa.

Postoje neki očiti slučajevi. "Mislim da bi se svi složili da bi netko tko je stariji od 50 godina i koji ima ozbiljne simptome trebao dobiti preventivno liječenje", kaže on.

No, za mlađe osobe ili one s manje rizičnih čimbenika, tečaj je manje jasan.

"Neki ljudi misle da bi svatko tko ima šindru trebao dobiti preventivno liječenje antivirusnim lijekovima, jer su lijekovi tako sigurni i imaju tako malo nuspojava", kaže on.

Drugi tvrde da bi se preventivno liječenje trebalo dati samo onima s većim rizikom. Glavni razlog za to, kaže Dworkin, je trošak.

"Cijeli tijek liječenja mogao bi stajati između 100 i 160 dolara", kaže on. "To se može zbrojiti, a osiguravajuća društva možda neće htjeti platiti ako su rizici vrlo, vrlo niski."

Imate šindre? Dobiti liječenje, poduzeti mjere

Ako imate šindru, važno je razgovarati sa svojim liječnikom o riziku od razvoja PHN. Pitajte ima li smisla preventivno liječenje antivirusnim lijekovima. Ako vaš liječnik kaže da nije potrebno, pitajte zašto.

Potpune implikacije psiholoških čimbenika rizika za PHN još nisu jasne, kaže Dworkin. Ali on sugerira da bi ljudi sa šindrom trebali pokušati ostati aktivni i povezani.

"Ako je psihološki stres rizični čimbenik za PHN", kaže on, "onda mislimo da bi ljudi koji imaju šindre mogli imati koristi od toga da izađu i ne budu izolirani i vezani za kućanstvo."

Možda se potrudite da ostanete povezani s obitelji i prijateljima, a ne da se zadržavate na svojim simptomima. Također, imajte na umu da čak i ako se razvije PHN, postoje tretmani koji mogu pomoći.

"Imamo oko pola tuceta vrsta lijekova koji se koriste kao prva linija liječenja za PHN", kaže Dworkin. Oni uključuju lidokainski flaster (Lidoderm), pregabalin (Lyrica), gabapentin (Neurontin, Gralise, Horizant), kapsaicin (Qutenza, Zostrix krema), karbamazepin (Tegretol), triciklički antidepresivi i lijekove protiv bolova.

Nastavak

Najvažnije je dobiti hitnu liječničku pomoć ako mislite da imate šindru.

"Ako imate jednostrani osip - pogotovo ako ste stariji od 50 godina - odmah se javite svom liječniku", kaže Dworkin. "Moglo bi biti šindra. I znamo da brzi tretman može dramatično smanjiti vjerojatnost razvoja dugotrajnog bola."